Oglas

Uoči History Festa

Historičari Kamberović i Greble: Zajednički život je problem za političke elite

history fest.png
N1

Uoči desetog, jubilarnog History Festa, prof. dr. Husnija Kamberovići prof. Emily Greble sa Univerziteta Vanderbilt govorili su u Novom danu o historiji, identitetu, Sarajevu, podjelama i tome zašto prošlost i dalje snažno određuje sadašnjost u Bosni i Hercegovini i regionu.

Oglas

Kamberović je kazao da je History Fest za deset godina izrastao u važan prostor susreta historičara.

"Deset godina nije malo, ali deset godina pripremati, raditi i istrajavati u Bosni nije baš za odbaciti", rekao je Kamberović, dodajući da je History Fest postao "jedan od važnih centara okupljanja historičara, ne samo iz regiona nego i iz svijeta".

Govoreći o odnosu prema prošlosti, Kamberović je naglasio da se historija ne može ni promijeniti ni zanemariti.

"Mi ne možemo promijeniti historiju i mi ne možemo zanemariti historiju", rekao je.

Na pitanje jesmo li nešto naučili, poručio je da je ključno ne živjeti u prošlosti.

"Mi ne trebamo živjeti u historiji. Evo, to bi bilo nešto što bismo trebali da naučimo“, kazao je Kamberović.

Dodao je da se iz prošlosti često biraju pogrešne lekcije.

"Ponekad nam se čini da mi iz historije, iz naše prošlosti, nekako uzimamo ono što je loše, a odbacujemo ono što je dobro", rekao je.

"Političke elite opstaju na podjelama"

Jedna od centralnih tema razgovora bila je pitanje zašto se u javnom prostoru češće insistira na podjelama nego na onome što je društva u BiH i regionu povezivalo.

Kamberović smatra da je u pozadini toga politički interes.

"Ja mislim da je u pozadini zapravo neka politička agenda ili neki politički interes", rekao je.

Prema njegovim riječima, historičari ne bi smjeli zanemarivati ni ono što je ljude dijelilo ni ono što ih je povezivalo.

"Naš posao je da gledamo i ono što je bilo zajedničko i ono što nas je u historiji dijelilo", kazao je.

Međutim, kako je naglasio, političke elite često imaju drugačiji motiv.

"Savremene političke elite koje insistiraju na podjelama zapravo na tome insistiraju jer na tome grade svoju političku poziciju i na tome opstaju na vlasti", poručio je Kamberović.

Dodao je da historijska realnost zajedničkog života ruši takve narative.

"Svaka priča koja bi narušavala taj njihov narativ - dakle, o tome da smo mi podijeljeno društvo, da ne možemo zajedno - kad se suoči sa historijskom realnošću da smo mi ovdje imali zajednički život, da smo mogli zajedno, da smo mogli sarađivati, onda je to za njih problem“, rekao je.

Kako je naveo, podjele nisu rezultat same historije, nego politike.

"To nije zbog historije, nego je zapravo zbog njihove politike i njihovih političkih agendi", istakao je Kamberović.

Sarajevo kao evropska priča

Profesorica Emily Greble, stručnjakinja za historiju Sarajeva i muslimana u Evropi, kazala je da se u Evropi i Americi često ne razumije položaj Bosne i Hercegovine i Balkana.

"Ljudi u Evropi i u Americi ne razumiju Bosnu i Hercegovinu i cijeli Balkan kao centralni dio Evrope", rekla je Greble.

Objasnila je da je u svom istraživanju pokušala pokazati zašto je BiH neodvojiv dio evropske historije.

"Važno je da mi razmišljamo o Bosni i o Balkanu kao dijelu evropske historije i politike", kazala je.

Posebno je naglasila položaj muslimana u evropskoj historiji.

"Muslimani ovdje, Bošnjaci i muslimani na Balkanu, širom Balkana, stvarno su evropski građani", rekla je Greble.

Govoreći o Sarajevu, opisala ga je kao prostor koji nosi snažnu poruku.

"Sarajevo je multikulturni centar i to je model da ljudi žive, rade, budu zajedno", kazala je.

Dodala je da Sarajevo ima posebnu simboliku upravo zbog različitosti koje u njemu postoje.

"Sarajevo je manji grad, ali velika je duša. I ta multikulturna duša je važna", rekla je Greble.

Kada je upitana koju bi poruku izdvojila o Sarajevu, odgovorila je kratko:

"Nemojte ga promijeniti. Jer taj grad ima veliku dušu i otvoren je grad prema meni, prema ljudima, strancima. I to je jako posebno. Poseban je grad".

Mladi i prošlost

Kamberović je govorio i o mladima koji, kako kaže, često nose teret prošlosti koju nisu živjeli.

"Mi smo mogli svjedočiti na Balkanu i posljednjih dana da čak u nekim dijelovima mladi đaci, recimo, slave neke mature uzvikujući imena nekih ratnih zločinaca za koje vjerovatno nikad nisu ni čuli ni vidjeli", rekao je.

Dodao je da takve pojave treba shvatiti ozbiljno.

"Ja mislim da ne znaju ni šta su zapravo oni učinili, nisu svjesni veličine zla koje su oni počinili", kazao je Kamberović.

Ipak, poručio je da među mladima postoji potencijal za drugačiji pravac.

"Mladi se mogu okrenuti u jednom ili drugom pravcu i oni su zgodni za manipuliranje", rekao je, dodajući da je zadatak društvenih, intelektualnih i kulturnih elita da te procese usmjeravaju pozitivno.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama